Ne,neću odustati!Veoma me je obradovalo to što se neko već zainteresovao za ovu divnu temu,tako da možemo da krenemo na putovanje.
U vreme antičkog Rima,vino je smatrano božanskim.Nije ga pio običan puk.Za njih,kao i za udaljene rimske legije po vojnim logorima,pravljeno je pivo.Ali,nijedan domaćin,kaže knjiga "Rimski kuvar"po Ampiciju,koji drži do sebe,ne bi ga izneo pred goste.Nijedna večera se nije mogla zamistliti bez vina.Čak su se i siromašni gradjani trudili da ga nabave za glavni obrok u toku dana,večeru ili cenu.Makar i najlošijeg kvaliteta.Najcenjenija vina onog vremena dolazila su iz Kampanije,(čuveno Falernsko vino),zatim su to bila i aromatizovana vina iz Španije i Grčke.Vinogradarstvo i proizvodnja vina značajan su deo nasledja antičke Italije.Po spisima koji su pronadjeni.a koji govore o proizvodnji vina,zaključuje se da proces pravljenja vina nije zaostajao za proizvodnjom do pre nekih osmdesetak godina.Naime,cedjenje i fermentacija nisu bili problem,već čuvanje vina,tako da je svakoj vinariji,a bilo ih je dosta, ostajalo da sama iznadje mogućnosti održanja vina,naročito tokom transporta.Koristila se i morska voda,katran,smola pa čak i olovo.Kada šira predje u vino,preručivala se iz velikih zemljanih posuda ili drvanih buradi u amfore koje su bile obeležavane,kako godinom proizvodnje,poreklom tako i zapreminom."Ja sam za Iroda,kralja Judeje" pisalo je na amforama pronadjenim u Izraelu.
Naročiti robovi su bili zaduženi za kvalitet i ukus vina,kao i za odnos vina i vode,jer je takvo prvo vino bilo veoma jako,pa je moralo da se razredjuje.Bogati Rimljeni su o pojasu nosili malenu staklenu bočicu sa omiljenom kombinacijom cvetne esencije ili aromatičnih semenki,kao bi u svakom trenutku mogli vinu da po potrbi poprave ukus. Kada je kao začin korišćen absint(pelen),dobijao se vinum absinthiatum;Germani su ovaj naziv prevodili bukvalno,kao Wermut-wein,što je ostao naziv i do danas za popularan dižestiv,spravljan od vina i bilja.Rimljani su ,najpre,odmah po razblaživanju vodom,vinu dodavali med i tako dobijali nadaleko čuvenu medovinu.
Evo i izvornog recepta za spravljanje vina robovima:
Da napraviš vino za robove,da ga piju dok
je zima,sipaj 10 kvadrantilija šire u bure,
dodaj 2 kvadrantilije jakog sirćeta,
2 kvadrantilije razblaženog vina i
50 kvadrantilija sveže vode.Promešaj ove sastojke
tri puta na dan tokom 5 uzastopnih dana.
Dodaj 64 sekstara stare morske vode.
stavi poklopac na bure i nakon 10 dana
zapečati ga gipsom.Ovakvo će vino
izdržati do solsticija.
Pa kako vam se svidja?Sva je sreća da se ovo više ne radi,jer u tom slučaju ja se ne bih ubrajala u ljubitelje vina,a bogami ni vi.Jasno je takodje,da se to i takvo "vino"vrlo brzo pretvaralo u sirće.Zapravo,piše u knjizi,takav prokisli napitak se nazivao poska i često je spominjam u antičkim izvorima,a pile su ga vojne trupe i smatrano je za osvežavajuće i okrepljujuće piće.
U svakom slučaju,zahvalna sam evoluciji kulture gajenja groždja i spravljanja vina,tako da danas imamo ovakav božanstven izbor još božanstvenijeg napitka.Pravilan izbor vina,temperatura na kojoj se služi,odabir hrane uz koju će se vino piti mogu da vam porave dan koji je ostao iza vas ,ma kako naporan i stresan bio.Da bi ste to proverili,odaberite bocu,neku koju već imate(ili trk u prodavnicu),ohladite je(ako već nije u frižideru npr.vinskom)i već večeras,otvorite je i natočite sebi i nekom vama dragom,za opuštanje.Za dušu.Živeli!
P.S: Pa javite kako je bilo!